Studiranje predstavlja značajnu promenu u načinu života i u kvalitativnoj organizaciji načina učenja. Na univerzitetima u našoj zemlji je od 1963. do 1998. godine bila organizovana redovna nastava fizičkog vaspitanja za sve studente prve godine. Na beogradskom univerzitetu bilo je obavezno da se nauči plivanje, a plivači su dobijali raspored za druge aktivnosti (Mitić, 1992). U poslednjoj dekadi realizacije nastave načinjen je programsko-organizacioni pomak u smislu mogućnosti da se bira neki od ponuđenih programa iz oblasti sportskih igara, aerobika, fitnesa, klizanja, pešačenja, korektivnog vežbanja, trčanja i sl. Gašenje Univerzitetske katedre za nastavu fizičkog vaspitanja na nematičnim fakultetima uticalo je na smanjivanje kvaliteta studentskog života (Mitić i sar., 2012). Prema podacima, jedino Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu ima fizičko vaspitanje na prvoj godini integrisanih akademskih studija medicine (Radenović, 2017). Nedostatak redovne fizičke aktivnosti tokom obrazovanja u kombinaciji sa savremenim načinom života utiče na smanjivanje radne sposobnosti, te sticanja i negovanja zdravih stilova života u kojem postoji redovna fizička aktivnost u funkciji održavanja zdravlja. Ove i mnoge druge činjenice ukazuju da postoji velika potreba za vraćanjem organizovane nastave fizičkog vaspitanja na fakultete (Nikovski, 2012).
Interesovanje_studenata_studentskog_doma
Link:
https://www.academia.edu/36749171/Interesovanje_studenata_studentskog_doma_Studentski_grad_za_nastavu_fizi%C4%8Dkog_vaspitanja?auto=download&campaign=upload_email