Jedna od najbitnijih segmenata u ishrani ljudi, a posebno kod sportista jeste i unos vode (tečnosti). Voda čini 45-70% telesne mase. Mišići sadrže prosečno 70-75%, dok masno tkivo svega 10-15%. Gubitak tečnosti koji nastaje kao posledica fizičkog vežbanja nazivamo dehidratacija. Znojenjem se gube i elektroliti kao sto su natrijum, hlor, kalijum, kalcijum, magnezijum i oni se takodje adekvatnim unosom moraju nadoknaditi.
Vitamini se prema rastvorljivosti dele na:
- hidrosolubilne
- liposolubilne
Grupu vitamina rastvorljivih u vodi čine grupa B kompleksa i vitamin C, dok su u mastima rastvorljivi A, D, E, K. Svi oni imaji preporučen dnevni unos koji mora biti praćen adekvatnom ishranom. Mozemo reći da je danas multivitaminska suplementacija široko rasprostranjena, što može biti i štetno i uzrokovati nutritivne disbalanse. Svakako da je tržište prepuno raznih preparata, ali njih ne bi trebalo unositi bez saveta stručnjaka kvalifikovanog za oblast ishrane.
Osnovne grupe namirnica
Da bi lakše planirali obrok, namirnice smo podelili piramidom ishrane u četiri osnovne grupe:
- žitarice i proizvodi,
- voće i povće,
- meso-mleko-riba-jaja,
- masti i ulja.
Planiranje ishrane se najjednostavnije može pokazati korišćenjem piramide ishrane. Prva grupa namirnica (žitarice) treba da bude najzastupljenija u ishrani, da bi se postepeno piramidalno smanjivao unos namirnica ka četvrtoj grupi (masti i ulja) koja treba da bude najmanje zastupljena.
Osnovni principi pravilne ishrane
Osnovne principe pravilne ishrane smo svrstali u četiri osnovne kategorije i njih je potrebno ispoštovati ma o koj kategoriji ljudi se radilo:
- Racionalna ishrana predstavlja odnos izmedju količine unesene i utrošene hrane u organizmu, za odgovarajuće procese (temperature, rad unutrašnjih organa, fizička aktivnost…).Racionalna ishrana istovremeno znači u korišćenje namirnica koje su jeftinije, ali jednako vredne, tako da ne umanjuju hranljivu vrednost obroka.
- Uravnotežena (umerena) ishrana predstavlja optimalnu količinu hranljivih sastojaka. Ishrana ne sme biti ni preobilna ni deficitarna. Preobilna ishrana dovodi do raznih poremećaja, gojaznosti… Po pravilu, gojazne osobe se teže kreću, manje su fizički aktivne i imaju kraći životni vek. Deficitarna ishrana u zavisnosti od veličine i vrste deficita može dovesti do: opadanja radne sposobnosti, smanjenja otpornosti organizma, kao i skorbuta, pelagre, anemije…
- Raznovrsna (mešovita) ishrana podrazumeva i grupe namirnica i vrste jela. U toku dnevnog obroka potrbno je konzumirati razlicite namirnice. Ove namirnice se ukonponuju u razlicita jela i ne treba ih često ponavljati.
- Ravnomernost obroka tj. dnevni ritam ishrane. Potrebno je u toku dana uzimati više obroka sa manjom količinom hrane. Posebno je nepravilno uzimati celokupnu dnevnu količinu hrane u tokom jednog obroka, tj. jesti jednom dnevno.